Grčka

Dobrodošli u Grčku.
about us
  • Klima: Tipična mediteranska — žarka, suva leta i blage, vlažne zime. Ovakva klima favorizuje uzgoj specifičnih kultura poput maslina i vinove loze. 
  • Planina Olimp: Nije samo mitološki dom bogova, već i nacionalni park sa neverovatnim biodiverzitetom. Najviši vrh, Mitikas ($2918$ m), i danas je izazov za planinare. 

Rec ili dve

Reljef: Oko 80% teritorije čine planine, što je istorijski otežavalo kopnenu komunikaciju. To je razlog zašto su se u antici razvili nezavisni polisi (gradovi-države), jer je svaka dolina bila prirodno izolovana. More kao autoput: Pošto je kopneni put bio težak, Grci su postali vrhunski moreplovci. Egejsko, Jonsko i Mediteransko more su bili njihovi glavni putevi za trgovinu i širenje kulture.

about us 2

Politika

Moderna država: Danas je Grčka parlamentarna republika. Predsednik ima uglavnom ceremonijalnu ulogu, dok izvršnu vlast drži premijer.
swimming pool

Antičko nasleđe: Atina je u 5. veku p.n.e. uvela koncept demokratije (vladavine naroda), dok je Sparta bila primer vojne oligarhije. Ovi modeli i danas služe kao osnova za proučavanje političkih nauka. Migracije: Ovo je ogromno unutrašnje pitanje. Grčka je na prvoj liniji fronta za migrante koji dolaze iz Azije i Afrike. Vlast gradi moderne (ali strogo čuvane) kampove na ostrvima, što izaziva kritike boraca za ljudska prava, ali i bes lokalnog stanovništva koje želi "miran turizam".

spa

Digitalizacija: Grčka je neverovatno brzo prešla na digitalnu upravu. Danas skoro sve možeš da završiš preko telefona, što je za zemlju koja je nekad bila sinonim za sporu birokratiju — ogroman uspeh. Protesti kao hobi: U Atini su protesti normalna pojava. Grci ne ćute ako im se nešto ne sviđa — izaći će na trg Sintagma za bilo šta, od cena hleba do ekoloških zakona.

rooms

Poverenje u institucije: Iako su ponosni na svoju demokratiju, Grci su često sumnjičavi prema političarima (nasleđe ekonomske krize). Mladi se danas više fokusiraju na ekologiju i prava radnika nego na stare partijske podele. .Dijaspora: Grčka ima ogromnu zajednicu u inostranstvu (Čikago, Melburn, Nemačka). Politički i ekonomski uticaj te dijaspore je ogroman – oni često ulažu nazad u zemlju i promovišu grčku kulturu širom sveta.Vladajuća partija (Nova Demokratija): Oni se fokusiraju na ekonomski rast i privlačenje stranih investicija.

Ekonomija turizam i obrazovanje

Grčka ekonomija se oslanja na nekoliko "stubova" koji su preživeli i najveće krize:
gallery 1
gallery 6
gallery 2
gallery 3
gallery 5
gallery 4

We take pride in serving our guests with the best experience. Read what they say.

Rated 4.5 out of 5
Pomorstvo: Grčka poseduje jednu od najvećih trgovačkih flota na svetu. Grčki brodovlasnici kontrolišu ogroman procenat svetskog transporta nafte i robe. Turizam: Ovo je motor razvoja. Milioni ljudi godišnje posećuju Akropolj, Santorini ili Krit, što čini oko 20% bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje.
testimonial1
Emily Hunt
Rated 4.5 out of 5
Grčka ima veoma dugu tradiciju rudarstva koja traje još od antike (setimo se rudnika srebra u Laurionu koji su finansirali atinsku flotu). Boksit: Grčka je jedan od vodećih proizvođača boksita (ruda aluminijuma) u Evropi. Najveća nalazišta su oko planine Parnas. Mermer: Grčki beli mermer (naročito onaj sa Tasosa ili Pentelija) je svetski poznat. Ako vidiš luksuzne zgrade u Dubaiju ili Njujorku, velike su šanse da je kamen stigao upravo iz Grčke. Zlato i bakar: Na Halkidikiju postoje veliki rudnici zlata i bakra koji su poslednjih godina predmet velikih investicija, ali i ekoloških debata. Nikal i magnezit: Takođe su značajni izvozni artikli koji snabdevaju evropsku tešku industriju.
contact banner
Rated 4.5 out of 5
Poljoprivreda: Fokus je na visokokvalitetnim proizvodima — maslinovo ulje (često ga zovu "tečno zlato"), feta sir, med i šafran. Tesalija i Centralna Makedonija: Ovo su "žitnice" Grčke. Ovde se najviše uzgajaju pšenica, kukuruz i pamuk (Grčka je jedan od najvećih evropskih proizvođača pamuka).
testimonial2
Rated 4.5 out of 5
Sistem obrazovanja u Grčkoj je centralizovan i pod direktnom upravom države: Struktura: Obavezno obrazovanje traje od 6. do 15. godine. Srednja škola (Licej) priprema učenike za čuvene Panhelenske ispite, koji su izuzetno teški i određuju upis na fakultete. Javni fakulteti: Grčki ustav zabranjuje rad privatnih univerziteta kao ravnopravnih državnim, mada se to polako menja pod pritiskom EU. Univerzitet u Atini i Aristotelov univerzitet u Solunu su najprestižniji.
testimonial3