Istorija
Anticka grcka
Grcka u modernom dobu
Nakon vekova pod osmanskom vlašću, moderna Grčka počinje da se rađa početkom 19. veka kroz žestoku borbu za slobodu. Grčki rat za nezavisnost, koji je počeo 1821. godine, privukao je pažnju cele Evrope i doveo do stvaranja moderne grčke države 1830. godine.
Tokom ostatka tog veka, zemlja se fokusirala na stabilizaciju i postepeno širenje teritorija, pokušavajući da u svoj sastav vrati oblasti u kojima su Grci bili većina, što je proces koji se nastavio i kroz burni 20. vek.
Početak 20. veka obeležili su Balkanski ratovi, u kojima je Grčka uspela da značajno proširi svoje granice na sever, uključujući važne regione poput Makedonije, Epira i ostrva u Egejskom moru. Prvi svetski rat doneo je unutrašnje političke podele, ali i nove teritorijalne dobitke, mada je taj period ubrzo zasenjen velikom katastrofom u ratu sa Turskom 1922. godine, što je dovelo do ogromne razmene stanovništva
Tokom Drugog svetskog rata, Grčka je pružila herojski otpor silama Osovine, ali je nakon okupacije upala u razoran građanski rat koji je trajao do 1949. godine i ostavio duboke rane u društvu.
Druga polovina 20. veka donela je period brzog ekonomskog oporavka, ali i političke nestabilnosti koja je kulminirala vojnom huntom krajem šezdesetih godina. Nakon pada diktature 1974. godine, Grčka je ponovo postala demokratija, ukinuta je monarhija i zemlja se čvrsto okrenula ka zapadnim integracijama.
Ključni trenutak moderne istorije bio je ulazak u Evropsku zajednicu, današnju Evropsku uniju, 1981. godine, čime je Grčka potvrdila svoju ulogu moderne evropske države koja uspešno spaja svoje antičko nasleđe sa savremenim tokovima razvoja.
