Istorija

Istorija Grčke predstavlja temelj zapadne civilizacije, počevši od uspona antičkih gradova-država poput Atine i Sparte, koji su nam ostavili u nasleđe demokratiju, filozofiju i olimpijske igre. Nakon zlatnog doba antike i perioda vizantijske vlasti, Grčka je provela vekove pod Osmanskim carstvom, da bi modernu nezavisnost stekla nakon revolucije u 19. veku. Tokom 20. veka zemlja je prolazila kroz burne periode, uključujući balkanske ratove i svetske sukobe, koji su značajno oblikovali njene današnje granice i nacionalni identitet. Poseban pečat svetskoj istoriji Grčka je dala kroz period klasične antike, kada su se odigrali sudbonosni sukobi poput Grčko-persijskih ratova. U tim bitkama, mali ali ujedinjeni grčki polisi uspeli su da odbrane Evropu od ogromne Persijske imperije, a pobede kod Maratona, Salamine i Termopila postale su simbol borbe za slobodu. Upravo u tom periodu, Atina je doživela svoj procvat i svetu predstavila demokratiju, prvi sistem vlasti gde su slobodni građani direktno odlučivali o sudbini svoje države, što je ostalo temelj moderne političke misli.

Anticka grcka

Međutim, zlatno doba nije dugo trajalo jer su unutrašnji sukobi i rivalstvo između demokratske Atine i vojničke Sparte doveli do razornog Peloponeskog rata. Ovaj dugogodišnji sukob iscrpeo je grčke gradove-države, što je kasnije iskoristila Kraljevina Makedonija. Na scenu stupa Filip II, a potom i njegov sin Aleksandar Veliki, koji je ujedinio Grke i krenuo u pohod na istok. Aleksandar je stvorio jednu od najvećih imperija u istoriji, stigavši čak do Indije, čime je započela era helenizma. Kroz njegove pohode, grčka kultura, jezik i nauka proširili su se po celom poznatom svetu, ostavljajući neizbrisiv trag koji se i danas oseća u arhitekturi i običajima mnogih naroda Bliskog istoka i Azije
room 1

Grcka u modernom dobu

Nakon vekova pod osmanskom vlašću, moderna Grčka počinje da se rađa početkom 19. veka kroz žestoku borbu za slobodu. Grčki rat za nezavisnost, koji je počeo 1821. godine, privukao je pažnju cele Evrope i doveo do stvaranja moderne grčke države 1830. godine.

room 2

Tokom ostatka tog veka, zemlja se fokusirala na stabilizaciju i postepeno širenje teritorija, pokušavajući da u svoj sastav vrati oblasti u kojima su Grci bili većina, što je proces koji se nastavio i kroz burni 20. vek.

room 3

Početak 20. veka obeležili su Balkanski ratovi, u kojima je Grčka uspela da značajno proširi svoje granice na sever, uključujući važne regione poput Makedonije, Epira i ostrva u Egejskom moru. Prvi svetski rat doneo je unutrašnje političke podele, ali i nove teritorijalne dobitke, mada je taj period ubrzo zasenjen velikom katastrofom u ratu sa Turskom 1922. godine, što je dovelo do ogromne razmene stanovništva

room 4

Tokom Drugog svetskog rata, Grčka je pružila herojski otpor silama Osovine, ali je nakon okupacije upala u razoran građanski rat koji je trajao do 1949. godine i ostavio duboke rane u društvu.

room 5

Druga polovina 20. veka donela je period brzog ekonomskog oporavka, ali i političke nestabilnosti koja je kulminirala vojnom huntom krajem šezdesetih godina. Nakon pada diktature 1974. godine, Grčka je ponovo postala demokratija, ukinuta je monarhija i zemlja se čvrsto okrenula ka zapadnim integracijama.

room 6

Ključni trenutak moderne istorije bio je ulazak u Evropsku zajednicu, današnju Evropsku uniju, 1981. godine, čime je Grčka potvrdila svoju ulogu moderne evropske države koja uspešno spaja svoje antičko nasleđe sa savremenim tokovima razvoja.